Građevinska industrija u Hrvatskoj: Kakvo je stanje?

S obzirom na to da će ova 2020. godina u anale ući kao godina prepuna izazova, nameće se pitanje kako će se sve to odraziti na građevinsku industriju. Prirodne katastrofe – suše, požari, obilne kiše, česta i nepredvidiva olujna nevremena, razorni potresi – i ono najgore – pandemija izazvana virusom COVID-19 iz temelja su promijenili svijet i naše živote.

Hrvatska nažalost nije bila iznimka. Pandemija je zahvatila cijelu zemlju. Kao da virus nije dovoljan, na otocima i u priobalju muku se mučilo s nevremenima i vodenim bujicama, dok je kontinentalni dio zemlje bio izložen ekstremnim vrućinama, glavni grad pogodio snažan potres kakav se ne pamti, a rad od kuće postao je novo normalno. Puno se promjena dogodilo u samo nekoliko mjeseci. Nema dvojbe, izazovi su golemi. No, jesu li oni ujedno i nove mogućnosti? Je li potres u Zagrebu prekretnica za građevinsku industriju, prilika za nove ciljeve i prioritete?

stanje u hrvatskom građevinskom sektoru

 

Kakva je trenutačna situacija u građevinskoj industriji u Hrvatskoj?

Prema navodima hrvatskog časopisa Građevinar, građevinske tvrtke u Republici Hrvatskoj početkom godine bile su suočene s mnogim rizicima, kao što su nestašica radne snage i rast cijena materijala, a situaciju je dodatno pogoršala pandemija koronavirusa koja je prekinula lance opskrbe te cijelu industriju gurnula u stanje neizvjesnosti.

Sredinom ožujka 2020. obustavljeni su radovi na svim gradilištima u zemlji da bi potom, na temelju dogovora socijalnih partnera o mjerama sprječavanja zaraze koronavirusom na gradilištima, koncem ožujka bili nastavljeni. Pandemija je izazvala probleme u opskrbi građevinskog materijala budući da su tvornice diljem zemlje i svijeta zatvorene, a transport nakratko obustavljen.

Zatvaranje granica dodatno je pogoršalo i nedostatak radne snage jer strani radnici nisu mogli doći u Hrvatsku ili su bili primorani ostati u 14-dnevnoj karanteni. Sve navedeno izazvalo je kašnjenja u rokovima čije posljedice zbog trenutačne epidemiološke situacije i mogućih mjera još uvijek nije moguće točno procijeniti. Jedno je dakako sigurno – ova je situacija ukazala na nužnost prelaska na digitalne tehnologije koje omogućavaju daljinsko upravljanje gradilištima i modernizaciju radnih procesa.

 

Je li pandemija koronavirusa imala utjecaja na hrvatski građevinski sektor?

I analize Hrvatske gospodarske komore pokazuju da je virus uzeo svoj danak u građevinskoj industriji. Tako je u travnju 2020. došlo do pada obujma građevinskih radova od 4,7% (na zgradama pad 6,4%, a na ostalim građevinama 2,2%) u odnosu na travanj 2019. godine.

Situacija je nešto bolja kada se gleda razdoblje od prva četiri mjeseca 2020. godine kada je zabilježen rast obujma građevinskih radova u prosjeku od 3,2% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Što se tiče omjera u strukturi odrađenih sati na gradilištima u prva četiri mjeseca 2020. godine nisu se znatnije promijenili u odnosu na isto razdoblje 2019. godine pa se tako još uvijek najviše sati odradi kod novogradnje na zgradama (u prva četiri mjeseca 2020. godine 34,9% ukupno odrađenih sati) te kod ostalih radova (rekonstrukcije, popravci i održavanje) na ostalim građevinama (u prva četiri mjeseca 2020. godine 26,7% ukupno odrađenih sati). Na razini članica Europske unije, kumulativno gledano u prva četiri mjeseca 2020. godine bilježi  se pad obujma građevinskih radova, u prosjeku 8,3% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine

Statistički podatci o broju izdanih građevinskih dozvola u prvom polugodištu ove godine pokazuju da je došlo do pada broja izdanih dozvola od 13,2% u odnosu na isto razdoblje 2019. Ovaj se rezultat, međutim, ne pripisuje djelovanju korona virusa jer su građevinske dozvole zatražene prije izbijanja epidemije, ali ukazuje na strukturne probleme građevinske industrije u Hrvatskoj, prije svega na nedovoljno razvijenu investicijsku klimu.

Pelješki most

Od obnove Zagreba očekuje se da bi mogla potaknuti gospodarski uzlet

Uz sve faze koje prethode samoj izgradnji te pod uvjetom da proces ide najbržim mogućim ritmom, dizalice bi mogle preplaviti Zagreb do kraja iduće godine. Bude li to tako, doći će do promjene trendova u strukturi između udjela dozvola za novogradnje i rekonstrukcije, jer su zasad pretežite dozvole za novogradnje: u lipnju ih je izdanih 75,8% ili 518 za novogradnju, a 24,2% ili 165 za rekonstrukciju.

Prilika je to i za modernizaciju hrvatskih tvrtki te povećanje njihove konkurentnosti. Bude li država omogućila stimulacije za one koji u obnovi budu koristili hrvatske proizvode (robu i materijale), od obnove bi mogla profitirati i prateća industrija. Zbog svega navedenoga moguće je da će doći do promjene trendova te da će stanogradnja, energetska obnova zgrada te sanacija nakon potresa građevinsku industriju usmjeriti ka visokogradnji.

 

Na velikim infrastrukturnim projektima prepoznata je važnost digitalizacije

Spomenimo i izazove u financiranju projekta. U Hrvatskoj se trenutačno dogovaraju moratoriji na otplate kredita što je još jedan u nizu čimbenika koji će usporiti završetak projekata. Upravo je zbog toga značaj projekata (su)finaciranih sredstvima Europske unije, koja ne ovise o državnom proračunu RH, velik jer bi oni mogli pomoći ublažiti posljedice ove krize. U Hrvatskoj se provodi značajan broj EU projekata, čija je vrijednost nekoliko milijardi kuna, od kojih je možda najpoznatiji kapitalni projekt Cestovnog povezivanja Južne Dalmacije, koji obuhvaća izgradnju Pelješkoga mosta i pristupnih cesta, na kojem Hrvatske Ceste koriste PlanRadar te projekt izgradnje Istarskog ipsilona, na kojem je PlanRadar također zastupljen.

I za kraj tračak optimizma – u Hrvatskoj se trenutačno gradi 4000 novih stambenih jedinica, za svačiji ukus i džep. I premda je proljeće 2020. obilježila dosad neviđena stagnacija na tržištu nekretnina, koja se negativno odrazila i na rad agencija za promet nekretninama te javnobilježničkih ureda, zagrebački je potres mnoge natjerao da preispitaju život u nekretninama u centru grada i promisle o kupnji nekretnine u drugim dijelovima grada. Vrijedi istaknuti i da je 19. listopada 2020. završen natječaj Vlade za subvencioniranje stambenih kredita te da je zaprimljeno rekordnih 4.651 zahtjeva, od kojih je do do 23. listopada obrađeno je 1.800 zahtjeva te odobreno njih 1.552. Bez obzira na sve, živjeti i graditi se mora.

 

O PlanRadaru

PlanRadar je tvrtka osnovana 2013. koja pruža inovativna mobilna softverska rješenja za građevinsku i industriju nekretnina. Naša je aplikacija dostupna na svim iOS, Android i Windows uređajima, a pomogla je već tisućama klijenata diljem svijeta da digitaliziraju svoje poslovanje. U PlanRadaru se svaki tjedan obrađuje više od 25.000 projekata.

Pratite nas na FacebookuLinkedinu i Twitteru da biste bili obaviješteni o novim člancima!

Isprobajte besplatno odmah